Od 11. svibnja 2007. godine svi dječji vrtići i druge pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja bili su dužni u svoje godišnje planove i programe unijeti mjere sigurnosno-zaštitnih i preventivnih aktivnosti te izraditi protokole postupanja u svim mogućim kriznim situacijama radi sigurnosti djece u skladu s nacionalnim programima.

Cilj sigurnosno-zaštitnih i preventivnih programa u dječjim vrtićima je osigurati maksimalnu sigurnost djece i odraslih osoba u njegovu unutarnjem i vanjskom prostoru, izraditi protokole djelovanja u mogućim rizičnim situacijama i podijeliti odgovornosti svih zaposlenika u otklanjanju možebitnih opasnosti.

Sigurnost je na vrlo visokom mjestu među razlozima zbog kojih roditelji upisuju djecu u vrtić. To je potvrdilo i Istraživanje želja i potreba hrvatske obitelji za programima izvanobiteljskog predškolskog odgoja, Zagreb, 1997.
Najčešći razlozi za uključivanje djeteta u predškolski program su:

  1. druženje djeteta i igra s drugom djecom (22,3 %)
  2. mogućnost osamostaljivanja djece (17,3 %)
  3. djetetova sigurnost dok roditelj radi (16,1 %).
[title_nd title=”Kako predškolska ustanova može doprinijeti djetetovoj sigurnosti?” tag=”h3″ style=”title” align=”left” color=”#386df4″]

Općenito, važno je indirektno (poticanjem djetetove samostalnosti)ili direktno (osiguravanjem uvjeta za djetetovu fizičku sigurnost i stjecanje osjećaja sigurnosti) promišljeno i kontinuirano skrbiti za zdravljei sigurnost djece. Primarnaprevencija smatra se pravim načinom predusretanja mogućih problema.

Preventivni programi zahtijevaju dobro razrađenu strategiju koja podrazumijevaraznolikost razina djelovanja, od djeteta samog i njegoveobitelji do vrtića kao socijalne zajednice.

Stručnjaci iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja identificiralisu četiri aspekta sigurnosti i mjere zaštite u dječjem vrtiću:

  1. Fizičke mjere zaštite – sigurnost okružja;
  2. Mjere za očuvanje i unapređenje djetetovog zdravlja;
  3. Sigurnost ozračja – psihosocijalne mjere zaštite;
  4. Aktivnosti samozaštite i samoočuvanja djeteta.

Preventivni programi, dakle, integrativno obuhvaćaju mjere za povećanje fizičke i psihosocijalne sigurnosti djeteta, unapređenje njegovazdravlja kao i odgojne postupke koji osnažuju pozitivne unutarnje potencijaledjeteta u cilju samozaštite i samoočuvanja.

Pravo je djeteta da živi u okruženju u kojem će se osjećati sigurnimi zaštićenim, a obaveza je odraslih da mu takvo okruženje stvore, ali ida pouče dijete kako da se skrbi o vlastitoj sigurnosti, da mu pomognuda razvije samostalnost i odgovornost za svoje postupke. To znači da»roditelj mora pronaći ravnotežu između skrbi za dijete i njegove zaštite,s jedne strane, i poticanja razvoja samostalnosti i odgovornostidjeteta, s druge strane« (Ćorkalo, 1992, 65). Poučavati djecu vlastitojsigurnosti znači učiti ih pravilima ponašanja kako bi se naučila skrbitio sebi. To uključuje jasno postavljanje granica s obzirom na dob i zrelostdjeteta. Djeca uvijek traže više samostalnosti od onoga što im jedopušteno (Ćorkalo, 1992). Koliko djetetu dati slobode – roditelj odlučujena temelju djetetove zrelosti, njegovih sposobnosti razumijevanjai okolnosti. Igra s djetetom i pričanje priča način su da se dijete pouči

opasnostima i vlastitoj sigurnosti bez da ga se neprestano sprečava unjegovu samostalnom djelovanju. Mala djeca situacije iz igre i pričačesto prenose u stvarni život. Trogodišnja i starija djeca sposobna sunaučeno u jednom kontekstu prenijeti u sličnu situaciju. Igre tipa što

ako (igre zamišljanja) mogu pomoći djetetu da, bez straha i prijetnji,nauči poželjno reagirati u pojedinoj situaciji s ciljem vlastite zaštite.Ove igre razvijaju sposobnost uviđanja i predviđanja mogućih posljedicapojedine radnje ili akcije. Pritom ne treba sva pitanja usmjeritina zaštitu jer prevelika usmjerenost djeteta na opasnost u njemu možerazviti pretjerani strah, ili ga pak desenzibilizirati za stvarne opasnosti(Maleš i Stričević, 2005).

Jačanje djeteta u prepoznavanju vlastitih »snaga« i potreba, te vršenjupravilnih izbora u cilju zaštite sebe (fizičkog i psihičkog integriteta)i zaštite drugih, jedan je od glavnih (odgojno-obrazovnih) zadatakaustanove. U pitanju su, dakle, one vještine na kojima se nužno mora

djelovati u interakciji obitelji i vrtića.

[title_nd title=”I. FIZIČKA SIGURNOST DJETETA” tag=”h2″ style=”title” align=”left” color=”#dd3333″]

1. Mjere postupanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditeljima

  1. Članovi stručnog tima kod inicijalnih intervjua s roditeljima novoprimljene djece informiraju roditelje o dogovorenim pravilima našeg Vrtića i radnjama koje moraju obaviti u vezi predaje i preuzimanja djeteta.
  2. Odgojitelj preuzima i predaje dijete punoljetnoj osobi – roditelju, skrbniku. Odgojitelj također preuzima i predaje dijete drugoj punoljetnoj osobi za koju roditelj ima punomoć potpisanu na redovitoj dokumentaciji vrtića koja se potpisuje pri upisu vrtića.
  3. Ukoliko po dijete dolazi osoba za koju ne postoji potpisana suglasnost roditelja, odgojitelj će od nje tražit osobne podatke te da potpisom potvrdi preuzimanje djeteta uz prethodno telefonsko kontaktiranje roditelja.
  4. Rastavljeni roditelji ili roditelji u postupku rastave stručnoj suradnici psihologinji trebaju dostaviti rješenje o rastavi i skrbništvu nad djetetom pri upisu ili u trenutku pokretanja postupka i dobivanja rješenja u bilo kojem obliku. Rješenje treba kopirati i zadržati u pedagoškoj dokumentaciji.
  5. Do izdavanja rješenja o skrbništvu, oba roditelja imaju jednako pravo dolaziti po dijete u vrtić i donositi odluke vezane uz dijete.
  6. Ako postoji potreba da odgojitelj u određeno doba dana djecu preda odgojitelju druge odgojne skupine, dužan je dostaviti i popis djece s eventualnim specifičnostima o djetetu (koja osoba dolazi po dijete, specifične posebne potrebe, posebne poruke roditelju i sl.)
  7. Odgojitelj redovito najmanje 2 puta godišnje provjerava i ažurira podatke o telefonskim brojevima roditelja i ovlaštenih osoba.
  8. U slučajevima kada se kod prijema djeteta uoči fizička povreda ili simptomi bolesti, odgojitelj je dužan od roditelja zatražiti informaciju o događaju, istu zabilježiti u dnevnik rada i obavijestiti stručni tim.
  9. S navedenim mjerama mora se upoznati svakog novog roditelja/skrbnika pri upisu djeteta i/ili na prvim roditeljskim sastancima.

2. Mjere sigurnosti kod boravka djece u sobi dnevnog boravka i drugim prostorijama

  1. Primarna mjera sigurnosti djece u vrtići je stalni nadzor nad kretanjem djece.
  2. Odgojitelj mora biti prisutan u prostoriji u kojoj borave djeca (soba dnevnog boravka, blagovaonica, prostorija za spavanje…)
  3. Ako odgojitelj iz bilo kojeg razloga napušta te prostorije mora odgovorno procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno, osigurati prisutnost druge odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan.
  4. U periodima preklapanja odgojitelja, obaveza je jednog i drugog odgojitelja provoditi odgojno – obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini. Također i dostaviti popis djece sa specifičnim potrebama.
  5. Odgojitelji tijekom rada s djecom moraju odgovorno koristiti mobilne telefone. Isto tako odgojitelj ne smije napuštati sobu radi obavljanja telefonskih poziva bez osiguravanja nadzora nad djecom u tom periodu.

Opće smjernice sigurnosti u prostorijama u kojima borave djeca

  1. Prostorije trebaju biti pregledne, s niskim pregradama (svako dijete treba biti u vidokrugu odgojitelja).
  2. Namještaj bi trebao imati zaobljene rubove, a stariji namještaj koji nije takav trebao bi se postaviti na mjesta na kojima ne predstavlja prijetnju sigurnosti (uza zid, u kutove i sl.)
  3. Električne utičnice moraju biti zaštićene od dohvata djece, kao i električni vodovi i električni aparati.
  4. Materijali namijenjeni djeci moraju biti netoksični i atestirani.
  5. Pri upotrebi neoblikovanog materijala i igračaka odgojitelj prije donošenja u skupinu procjenjuje koliko može biti opasan za uporabu u skupini.
  6. Odgojitelj je dužan pregledavati igračke i odstraniti oštećene.
  7. Igračke i materijali moraju biti dostupni djeci kako bi se izbjeglo penjanje.
  8. Police sa igračkama moraju biti stabilne.
  9. Sredstva za čišćenje, lijekovi i svi opasni proizvodi moraju biti pohranjeni i zaključani u ormarima koje koriste tehničko osoblje
  10. Sve prostorije u kojima borave ili koje koriste djeca moraju biti svakodnevno čišćene, prane i dezinficirane na kraju radnog dana
  11. Prostorije se moraju provjetravati više puta na dan
  12. Posteljina za djecu mora se mijenjati dva puta mjesečno ili po potrebi
  13. Tehničko osoblje i spremačice provjeravaju ispravnost sanitarnih čvorova – prohodnost umivaonika i zahodskih školjki
  14. Roditelji koji borave u sobi dnevnog boravka trebaju imati odgovarajuću obuću
  15. Čišćenje soba dnevnog boravka provodi se isključivo nakon završetka rada programa, izuzevši iznimne slučajeve kad je prostor zbog sigurnosti djece potrebno odmah očistiti
  16. Tehničko osoblje provjerava ispravnost rasvjete i grijanja i zaduženi su za popravak opreme
  17. Prema zakonskim rokovima vrše se ispitivanja elektroinstalacija, strojeva s povećanim opasnostima, gromobrana, vodovodne i hidrantske mreže, radnog okoliša i kotlovnice s ovlaštenim institucijama. Za to je zadužena tehnička služba.
  18. Pravilnikom o zaštiti od požara utvrđene su izvanredne situacije i načini postupanja
  19. U slučaju tek primijećenih nedostataka za koje je potrebna hitna intervencija, obavještava se voditelj ili članovi stručnog tima koji će se pobrinuti da se prijetnja sigurnosti što prije otkloni
  20. Sve ostale, manje hitne nedostatke, djelatnici vrtića obavještavaju odgovornu osobu koja potom određuje prioritet poslova
  21. Odgojitelji kod djece nastoje razvijati oblike samozaštite u korištenju prostora i međusobnoj interakciji

3. Metode postupci i oblici rada za postupanje u vrtiću u vrijeme dnevnog odmora djece u vrtiću

  1. Odgojitelji imaju obvezu dobrog poznavanja općih i posebnih potreba djeteta
  2. Opće i posebne potrebe djeteta za dnevnim odmorom obvezni su zadovoljavati kontinuirano, bez odlaganja i bez obzira na dob djeteta
  3. U odgojnoj skupini s različitim potrebama djece za dnevni odmor potrebno je planirati i organizirati aktivnosti za djecu koja se ne odmaraju tako da ne ometaju djecu u dnevnom odmoru
  4. Prostor i oprema sobe dnevnog boravka mora biti primjereno pripremljen (dovoljno zraka, topline, da nema propuha, da nije posebno zatamnjen, prikladna posteljina individualno označena za svako dijete, prikladna pokrivala za djecu i sl.)
  5. Ovisno o dobi, djecu higijenski pripremiti za dnevni odmor (skidanje suvišne odjeće, oblačenje pidžame i sl.)
  6. Usmjeriti pozornost na usnu šupljinu djeteta, da se ne bi odmaralo s ostacima neprogutane hrane u ustima
  7. Za vrijeme dnevnog odmora djeca nikad ne smiju ostati bez nadzora odgojitelja
  8. U slučaju da odgojitelj primjeti sumnjivo ponašanje djeteta u krevetu, promjenu disanja, povraćanje i sl., ne smije zanemariti te simptome već odmah pružiti djetetu prvu pomoć i pozvati u pomoć člana stručnog tima
  9. Eventualne specifične i izvanredne situacije opisati u propisanoj pedagoškoj dokumentaciji

4. Mjere sigurnosti na vanjskom prostoru

  1. Sva dvorišta, odnosno igrališta dječjih vrtića trebaju biti ograđena, označena kao dječje igralište i imati informativnu ploču o potrebi čuvanja sprava i okoliša od strane svih koji se služe dječjim igralištem.
  2. Zelene površine i prilazi vrtića trebaju biti redovito održavani
  3. Boravak djeteta na zraku svakodnevna je potreba djeteta i mora se zadovoljavati kad god vremenske prilike dozvoljavaju za što su odgovorni odgojitelji
  4. Prije izlaska djece odgojitelji su dužni unaprijed provjeriti sigurnost vanjskog prostora i ukloniti opasne predmete.
  5. Ukoliko su uočeni nedostaci, opasnosti ili oštećenja, potrebno je evidentirati i o tome obavijestiti odgovornu osobu
  6. Odgojitelji borave u dvorištu prema unaprijed dogovorenom rasporedu i obavezni su dnevnim planom planirati poticaje i aktivnosti za igru djece na vanjskom prostoru
  7. Prije izlaska u dvorište odgojitelj upućuje djecu na upotrebu sanitarnog čvora te provjerava je li odjeća svakog djeteta u skladu sa vremenskim prilikama
  8. Pri izlasku na igralište, odgojitelj zajedno sa djecom dogovara pravila i granice korištenja igrališta
  9. Odgojitelji moraju biti prisutni u blizini svake sprave koju djeca koriste na igralištu, odnosno u svakom trenutku vidjeti svu djecu radi sprječavanja guranja, padova i ozljeda.
  10. Odgojitelji moraju pratiti kretanje djece i ne zadržavati se u grupicama ukoliko to ne zahtjeva aktivnost koja se provodi.
  11. Odgojitelji djeci nude sadržaje i aktivnosti koji ih motiviraju na kvalitetnu igru na igralištu, istovremeno kod djece razvijaju svijest o potrebi zaštite i samozaštite
  12. U slučaju manje nezgode potrebno je umiriti dijete, pomoći mu, procijeniti trebate li se vratiti u objekt ili ostati na vanjskom prostoru.
  13. U slučaju ozbiljnijih povreda odgojitelj treba primijeniti stečeno znanje te pozvati drugu odraslu osobu za pomoć.
  14. Svaki odgojitelj sa svojom odgojnom skupinom sprema sredstva koja je koristio na vanjskom prostoru.

ŠETNJE I POSJETE

  1. Šetnje s djecom u bližu okolicu i posjete odgojitelj mora unaprijed planirati
  2. Pri svakom napuštanju sigurnog okruženja dječjeg vrtića (šetnje, posjete) u pratnji dvanaest djece nalazi se jedan odgojitelj, za veći broj djece dva odgojitelja, a prema potrebi i više.
  3. Na početku pedagoške godine roditelji potpisuju izjavu kojom su suglasni sa pedagoškim posjetama i šetnjama
  4. Ukoliko posjeta uključuje prijevoz djece autobusom, potrebno je voditi računa o sigurnosti djece u prometu

5. Mjere sigurnosti tijekom sudjelovanja djece u odgojno – obrazovnim i rekreativno – sportskim programima organiziranim izvan vrtića

  1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za sudjelovanje djece u sportsko – rekreativnim te odgojno – obrazovnim programima organiziranim izvan vrtića
  2. Prijevoz u svrhu programa može biti grupno organiziran autobusom, vozilom vrtića ili djeca dolaze u pratnji roditelja vlastitim prijevozom.
  3. Ukoliko je organiziran grupni prijevoz djeca na događanja odlaze u pratnji odgojitelja, stručnih suradnika i/ili roditelja
  4. Ukoliko djeca dolaze na manifestaciju u pratnji roditelja vlastitim prijevozom, po dolasku na mjesto događanja predaju se odgojitelju koji s njima boravi tijekom održavanja manifestacije. Po završetku manifestacije odgojitelj predaje dijete roditelju.
  5. Ukoliko se radi o rekreativno – sportskim manifestacijama s djecom tijekom događanja boravi i stručni tim, a po potrebi ravnateljica, tajnik i/ili administrativno – tehničko osoblje.
  6. Ovisno o dogovoru tijekom puta za putnike vrtić osigurava hranu i dovoljnu količinu tekućine. Ukoliko nije tako dogovoreno, za hranu i tekućinu su odgovorni roditelji.

6. Mjere sigurnosti tijekom odlaska djece na zimovanje

  1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za odlazak djece na zimovanje u organizaciji vrtića
  2. Djeca odlaze na zimovanje u pratnji odgojitelja, članova stručnog tima te sportskih voditelja koji su odgovorni za djecu tijekom boravka na zimovanju
  3. U pratnji desetero djece odlazi jedan odgojitelj. Uz odgojitelja u pratnji djece je i stručni suradnik vrtića.
  4. Odgojitelj roditeljima daje spisak potrebne odjeće i opreme koju dijete mora imati, te prikuplja potrebne informacije o djeci.
  5. Prije svakog putovanja vrtić imenuje odgovornog vođu puta.
  6. Prije odlaska na put, vođa puta dužan je evidentirati djecu i ostale sudionike puta u listu putnika.
  7. Tijekom puta mora se osigurati kutija prve pomoći sa svim potrebnim lijekovima.
  8. Prije odlaska na putovanje odgovorne osobe moraju imati upute o posebnim zdravstvenim i prehrambenim potrebama djeteta.
  9. Tijekom putovanja roditeljima je na raspolaganju broj telefona putem kojeg mogu kontaktirati odgojitelje, stručnog suradnika ili dijete.

7. Mjere postupanja kad roditelj ne dođe po dijete nakon radnog vremena vrtića

  1. Ako roditelj do kraja radnog vremena ne dođe po dijete odgojitelj će pokušati telefonski stupiti u kontakt sa roditeljima ili osobama koje je roditelj ovlastio da preuzmu dijete.
  2. U takvoj situaciji odgojitelj umirujuće djeluje na dijete.
  3. U koliko je time situacija riješena svi daljnji koraci se ne poduzimaju.
  4. U koliko se ne uspostavi kontakt s roditeljem ili roditelj ne dođe po dijete, odgojitelj obavještava ravnateljicu koja dalje po potrebi obavještava i policiju.
  5. Cjelokupnu situaciju odgojitelj evidentira u knjigu pedagoške dokumentacije.
  6. U koliko roditelji učestalo kasne po dijete, stručni tim će s njima provesti razgovor kako bi se utvrdili razlozi kašnjenja.

 

 

VAŽNI BROJEVI TELEFONA
RAVNATELJICA 091/574 1620
PSIHOLOG 091/721 2373
ŽURNA POMOĆ 112

8. Postupanje u slučaju bijega djeteta iz vrtića

  1. Od trenutka primjećivanja da nema djeteta, slijedi traženje
  2. Zabilježiti vrijeme kada je primijećeno da nema djeteta
  3. U odgojnu skupinu djeteta kojega nema ulazi zamjena za odgojitelja (drugi slobodni odgojitelj, stručni suradnik)
  4. O događaju je potrebno informirati ravnateljicu
  5. Odgojitelj traži dijete najprije u svim prostorijama vrtića, a zatim na vanjskom prostoru – neposrednoj okolini
  6. U traženje se uključuju svi raspoloživi djelatnici, a jedna osoba dežura na glavnim ulaznim vratima.
  7. Ukoliko se dijete pronađe od strane djelatnika vrtića o događaju je potrebno razgovarati s roditeljima
  8. Ukoliko dijete nije pronađeno, u roku od cca 15min, formira se krizni tim koji obavještava roditelje, policiju i ravnatelja
  9. Podnosi se pismeno izvješće o događaju; piše ga odgojitelj i prosljeđuje ravnatelju
  10. Komunikaciju s medijima i nadležnim ustanovama obavlja samo i isključivo ravnatelj ili osoba koja je za to dobila suglasnost ravnatelja
  11. Po završetku krizne situacije provodi se kratka krizna intervencija, timska refleksija na događaj, sastavlja se izvješće i ispunjava zapisnik.

9. Mjerenje postupanja s agresivnim detetom u dječjem vrtiću

  1. Postupci odgojitelja kada uoče dijete s agresivnim ponašanjem ili kada je dijete van kontrola emocija (npr.napadaji bijesa) u odgojnoj grupi su slijedeći :
  • Ako odgojitelj ne može smiriti dijete u sobi treba ga izvesti van iz sobe uz obavezno osiguranje druge osobe s ostalom djecom
  • Potrebno je ukloniti sve predmete s kojima se dijete može ozlijediti
  • U slučaju nasilja među djecom odgojitelj treba odmah poduzeti sve mjere kako bi se zaustavilo i prekinulo aktualno nasilno ponašanje, a u slučaju potrebe zatražiti pomoć stručnih suradnika
  • Potrebno je odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, obavijestiti roditelje ili skrbnike, te pružiti pomoć djeci svjedocima nasilja
  • Potrebno je što žurnije razgovarati s djetetom koje je počinilo nasilje, isti dan dogovoriti razgovor s roditeljima ili zakonskim zastupnicima djeteta koje je počinilo nasilje, upoznati ih s događajem, te savjetovati
  • Odgojitelj i stručni suradnici moraju sročiti službenu zabilješku o događaju.
    1. Ako uobičajeni postupci ne pomažu, a oba odgojitelja odgojne skupine procjenjuju kako problem zahtjeva uključivanje stručnog tima, obavještavaju pedagoga ili psihologa predočujući dnevnik ponašanja djeteta kojega su prethodno vodili minimum kroz tjedan dana. Dnevnik sadrži opise : 1. Što je prethodilo agresivnom ponašanju, 2. Opis ponašanja, 3. Kako se situacija razriješila, tj. kakve su bile intervencije odgojitelja.
    2. Stručni tim: psiholog zajedno s odgojiteljima donose plan opservacije i interventnih postupaka s djetetom.

POSLOVI ODGOJITELJA su da uz podršku stručnog tima izrade plan rada s djetetom koji uključuje :

  • promjene u organizaciji rada i prostora
  • plan individualiziranog rada s djetetom
  • plan odgojno – obrazovnih sadržaja s ciljem suzbijanja agresivnog ponašanja
  • plan suradnje s roditeljima
  • plan suradnje sa stručnim timom
  • plan edukacije i rada na sebi ( unutar i izvan dječjeg vrtića )

POSLOVI PSIHOLOGA su :

  • provodi psihodijagnostički postupak s djetetom, procjenjuje je li potrebna dodatna klinička dijagnostika ; ako da, surađuje s kliničkim psiholozima i drugim stručnjacima
  • surađuje s roditeljima djeteta, pruža savjetodavnu suportivnu psihološku pomoć
  • provodi dijagnostičke i interventne postupke s djetetom u grupi i/ili individualno
  • prati komunikaciju, odnose u grupi te pomaže odgojiteljima valorizirati i unositi promjene u taj aspekt rada
  • edukacija i podrška odgojiteljima i roditeljima

Jednom mjesečno stručni suradnik se sastaje s odgojiteljima na timskim dogovorima u kojima razmjenjuju informacija, evaluiraju dosadašnje postupke i dogovaraju nove. Po završetku opservacije donosi se zaključak i preporuka za daljnje postupanje.

10. Postupanja u slučaju sukoba s roditeljem/roditeljima ili međusobni sukob roditelja

  1. Mjere se primjenjuju kod svakog sukoba s roditeljem
  2. Odgojitelj će pokušati smiriti roditelja, ali ne pred djecom ili drugim roditeljima, već će ga odvesti na drugo mjesto i osigurati drugu osobu iz ustanove za pomoć kod djece.
  3. Zavisno o problemu o kojem je riječ može se pozvati i odgovorna osoba ili roditelja uputiti na razgovor s odgovornom osobom zaduženom za problem (stručni suradnik, ravnatelj)
  4. U slučaju fizičkog napada roditelja na odgojitelja ili pomoćno osoblje potrebno je pozvati policiju – bilo tko iz ustanove na broj 112
  5. Odmah po prestanku slučaja, prije odlaska s posla, potrebno je načiniti zapisnik i navesti očevidce
  6. Tim za potporu u takvim slučajevima čine: ravnatelj, stručni tim od kojih barem jedno treba odmah djelovati po saznanju za događaj.

Nikad ne komentirati trenutnu situaciju pred djecom ili drugim roditeljima.eo.

11. Postupanja kod roditelja u alkoholiziranom ili nekom drugom neprimjerenom psihofizičkom stanju

  1. Ako odgojitelj procijeni da je osoba u takvom psihofizičkom stanju da nije u stanju odvesti dijete doma iz vrtića treba osigurati osobu koja će ostati u odgojnoj skupini s djecom
  2. Telefonski kontaktirati drugog roditelja i izvijestiti ga o situaciji, te zamoliti da druga osoba dođe po dijete
  3. Ako se ne uspije dobiti drugi roditelj, kontaktirati s ostalim osobama za koje postoje izjave da mogu doći po dijete
  4. Ako se ne uspije uspostaviti kontakt ni s jednom osobom, kontaktirati ravnateljicu
  5. Ravnateljica ako procijeni da je potrebno kontaktira policiju te ih informira o slučaju
  6. Odgojitelj ostaje s djetetom do okončanja situacije na prethodni poziv
  7. Ukoliko je roditelj agresivan ili nesurađujući, ne ulaziti s njime u konflikt, već o svemu obavijestiti policiju i stručni tim
  8. U normativnu pedagošku dokumentaciju unijeti kratak opis situacije
  9. Stručni tim drugog dana obavezno treba pozvati oba roditelja na razgovor (razgovoru prisustvuje odgojitelj, ravnatelj)

12. Mjere postupanja i nadzora kretanja osoba u vrtiću

  1. Svi djelatnici vrtića dužni su voditi brigu o kretanju osoba unutar i oko vrtića, osobito ako iste nisu korisnici usluga vrtića
  2. Svi ulazi u objekte dječjih vrtića zaključavaju se, tako da se vrši kontrola ulaska svih koji ulaze u objekt dječjeg vrtića
  3. Ni jedna nepoznata osoba ne smije se kretati vrtićem bez pratnje nekog od djelatnika vrtića te svaku takvu osobu koja se zatekne u vrtiću treba upitati njezine namjere i službeno dopuštenje.
  4. Ukoliko vam se kretanje osobe učini sumnjivo, o tome obavijestite ravnateljicu ili nekog od članova stručnog tima te dotičnu osobu ispratiti do izlaza
  5. Ako nepoznata osoba postupa protuzakonito, odmah se obavještava policija
  6. Ovlaštene osobe redovito (na kraju radnog vremena) provjeravaju sva vrata i prozore, kako bi se spriječio neovlašteni ulaz, odnosno provala u vrijeme kada u ustanovi nema nikoga.
[badge_nd]

unnamed
PDF Sigurnost djece

[/badge_nd]

Pravila o privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše web mjesto i pomažu našem timu da shvati koji su dijelovi web mjesta vama najzanimljiviji i korisniji.

Pravila o privatnosti